07/ KREATIVNI KUTAK
Zašto je neophodno razvijati i unapređivati kreativnost? Izrazite svoje misli, ideje, primjere i razmišljanja. Svoje uratke šaljite na mail kreativno@mrak.com.hr
Kreativnost - pokretač promjena
Danas postoji jedan nevjerojatan paradoks. Djeca su uglavnom izuzetno kreativna. Nasuprot tome velika većina odraslih osoba smatra da nije kreativna. Što se dogodi u procesu odrastanja čovjeka?
Kreativnost je po svojoj definiciji moć intelektualnog stvaranja oslobođena straha od promjene i pogreške. Danas smo suvremenici spoznaje da je promjena imenica imanentna svim životnim poljima. Naime, tehnološka revolucija već davno je prešla u brzu sustavnu sveprisutnu tehnološku evoluciju, evidentne sveprisutne promjene na koje su se već navikle najstarije umirovljeničke generacije. Naravno mnogo lakše se navikavaju najmlađi u velikoj mjeri već nakon što prohodaju. I shvaćaju pri tom da su promjene normalne, dobre, poželjne, korisne i hedonističke prednosti s kojima vrlo brzo nauče živjeti.
Za stanovnike Hrvatske promjena je pojam koji, kako nam se tumači sa svih političkih pozornica i od svih političkih epigona, naših domaćih, ali inozemnih, europskih, svjetskih, stoji pak kao neki teški zadatak, kao imperativ ulaska u europske integracije, prepreka ka boljem životu. Uglavnom se pri tom misli na „ispeglavanje“ i promjene naše zakonske infrastrukture. No svima nam je jasno da promjene moraju obuhvatiti mnogo više od toga: način razmišljanja, ponašanja, sustav vrijednosti koji nam je godinama, objektivno gledajući što zbog rata što zbog ekonomske tranzicije koja je donjela socijalne razlike, u bitnom odmaku od europskog vrijednosnog obrasca. Socijalno društveni odnosi kakvi se prepoznaju danas u hrvatskoj upravo svjedoče o snazi promjena. Najbolji dokaz tvrdnji je i prva politička artikulacija hrvatskih srednjoškolaca koji su prešli generacijski rubikon koji su u prošlosti komunističkih zemalja postavile studentske generacije. Mladi su zbog traženja promjena iskreirali promjenu načina pozivanja na okupljanje koristeći tehnologiju čiju kreativnu i praktičnu snagu nabolje oni poznaju. Na uštrb i veliko iznenađenje političara ili onih skupina koji o promjenama pričaju radi priče, a ne znaju ili zaziru koristiti prednosti tehnoloških dosega ili promjena. A ona je znatno prisutnija i brža nego što mi želimo priznati.
Ovaj uvod u temu s kojom želim poduprijeti prvi hrvatski Dan kreativnosti i inovativnosti, iako se to na prvi pogled tako čini - ipak nema za cilj politološki secirati hrvatske društvene aktualnosti. Nakana je pokazati da se u srži i takvih tema koje dnevno muče i tangiraju našu ukupnu javnost, političke krugove kao i poslovnu Hrvatsku, nalazi pitanje nužnih promjena koje nas očekuju za koje će trebati zasigurno mnogo kreativnosti i inovativnosti, a ne samocopy/paste angažmana. Htjela sam naime ukazati da sa senzibiliziranjem javnosti za kreativnost izlazimo u susret najaktualnijoj temi hrvatske tranzicijske stvarnosti, a to je nužna potreba za bržim promjenama. Što bi rezultiralo razvojem kreativnosti koja predstavlja intelektualni segment te inovativnosti kao materijalne realizacije, što će pomoći sustavima i svima nama u oslobođenju od konvencionalnog razmišljanja.
„Televizija nikada neće biti ozbiljan konkurent radiju zato što ljudi moraju sjediti i držati oči usmjerene na monitor. Prosječna američka obitelj nema vremena za to.“ konstatirao je New York Times na Svjetskom sajmu 1939 godine. (odlično za prozorčić na temu promjena)
Dva najjača kanala komunikacije današnjice Internet i mobitel promijenili su svijet komunikacija u samo 15 godina što smo vidjeli na primjeru prosvjeda srednjoškolaca. Za mnogo nas internet prije 10 godina nije niti postojao. U Americi je u 1997. godini bilo 40 milijuna korisnika Interneta. Za samo tri godine u 2000. ih je bilo već 100 milijuna. Danas se tvrtke i korporacije grčevito bore između sebe u svijetu ekonomskih i tehnoloških promjena koji napreduje brže nego ikad do sada. Kako se koncentracija na tržištu prebacuje na intelektualni rad i uslugu oni očajnički trebaju ljude koji su kreativni, inovativni i fleksibilni, spremni na svaki novi izazov. Vlade u svijetu ulažu velika sredstva u procese koji imaju ulogu razvoja prirodnih talenata i mogućnosti kroz edukaciju. Politički vođe zagovaraju svoje nastojanje u smjeru razvoja kreativnosti i inovativnosti. Razvijaju se sve viši standardi i sve zahtjevniji programi zbog kojih učenici i studenti sve teže dolaze do diploma. Unatoč svim naporima i dalje ostaje taj nevjerojatan rascjep između potrebe i „proizvodnje“ kreativnih i inovativnih umova. Gdje griješimo?
Duhoviti primjer koji sam nedavno pročitala ukazuje na zanimljivu paralelu. Glumac, Dave, englez, srednjih godina, prekomjerne težine od svojih stotinu i nešto kila, voli popiti i to najviše od svega malo jače pivo. Dnevno pije svojih 4 do 5 litara piva dnevno. Prije nekog vremena počeo je osjećati bolove u leđima i otišao kod doktora. Specijalist ga je pregledao i rekao mu kako najvjerojatnije ima problem s bubrezima. Dave ga je pitao što bi mogao biti uzrok. „Mogu biti mnogi uzroci.“rekao je doktor i pitao „Da li možda pijete?“ Na što je Dave objasnio svoju veliku ljubav prema pivu. Doktor mu je odmah zaprijetio zatajenjem bubrega i rekao kako bi bilo neophodno da prestane piti. Na to je Dave sa stravom na licu objasnio kako ne može prestati piti, jer on je ipak samo glumac. „U tom slučaju“ rekao je doktor zamišljeno „pređite na žestoka pića.“ Dave je rekao kako je mislio da žestoka pića izazivaju cirozu jetre. „Ali vi niste došli k meni radi jetre“ rekao je specijalist „Ja sam zabrinut za vaše bubrege.“
Ovaj primjer ukazuje na pojam koji se u medicini zove septic focusili tendencija gledanja na stvari izolirano od konteksta. Jedan holistički liječnik bi odmah uvidjeo da je Daveov problem s bubrezima u stvari cjelokupan problem njegovog stila života. Riješiti jedan problem uzrokujući drugi nije zadovoljavajuće rješenje. Problem septic focus je svakodnevno evidentan u poslovanju i edukaciji. No kreativna inteligencija nije sveprisutna, na žalost.
Poslovni svijet svugdje ulaže jako puno novaca nastojeći učiniti ljude više kreativnim. Gomile knjiga, brošura, savjetnika koje nude instant rješenja i upućuju vas na radionicu koja se eto upravo održava baš sljedeći tjedan. Uglavnom kao i liječnik specijalist baveći se problemom ili posljedicama bez doticanja pravih uzroka često zaboravljamo nekoliko osnovnih pitanja koja su ključna za sve tvrtke, organizacije i države koje imaju ozbiljan strateški interes u smjeru kreativnosti i inovativnosti.
● Zašto je bitno unapređivati kreativnost? Zašto je to ključno? Koja je cijena neuspjeha?
● Zašto je neophodno razvijati kreativnost? Zašto toliko odraslih ljudi smatra da nisu kreativni i da oni neki drugi jesu? Uglavnom sva djeca su puna ideja. Što im se dogodi u procesu odrastanja? Koji je pravi problem?
● Što je uključeno u unapređenje kreativnosti? Što je kreativnost u stvari? Jesu li svi kreativni ili samo nekoliko odabranih? Može li se razviti kreativnost i ako može što tvrtke mogu napraviti kako bi iskoristile i usmjerile svoje kreativne potencijale? Koja je dobrobit uspjeha?
Večina misli kako su ti „kreativni“ ljudi manji broj odabranih. Uglavnom ih drže u posebnim odjelima. Oni su pomalo otkačeni, nose traperice, ne nose kravatu, kasne na posao, jer su se do dugo u noć borili s nekom idejom. Stereotip počinje biti prioritet i određuje kako se ponašaju i kako izgledaju kreativci. Na taj način stvara se pravilo koje automatski isključuje krativnost. Razmišljeti drugačije ili biti drugačiji ne znači automatski proizvesti vojsku takvih ljudi koji će glumiti kreativce. Ili uostalom zašto kreativac ne bi nosio kravatu i pritom producirao veliku količinu ideja.
Bitno je prihvatiti potpuno drugačiji sustav, a to je da svi imaju kreativni kapacitet, ali uglavnom ga nisu svjesni. Ti kapaciteti su izuzetan izvor dostupan za svaku organizaciju. Razvojem i istraživanjem kreativnih kapaciteta započinje strategija razvoja organskog principa koji generira kulturu inovacije kroz cijeli sustav organizacije uključujući i kreativne odjele, a ne događa se samo u kreativnim odjelima.
Uhvaćeni smo u novu revoluciju koja se može usporediti s Industrijskom revolucijom 19. stoljeća i koja jedva da je započela, a nazivaju je Socijalna i ekonomska revolucija. Kako bismo što spretnije preživjeli neophodno je razviti potpuno novi koncept pristupa ljudskim potencijalima. Za razvoj potencijala kreativnosti potrebna je radikalno različita strategija pristupa. Ništa se značajno neće promijeniti ukoliko ćemo samo poboljšavati tehniku već postojećih procesa. Podizanje standarda nema učinka ukoliko su standardi krivo postavljeni. Kada tražite novog zaposlenika više vam nije dovoljna samo besprijekorna edukacija već razmišljate o nekim aspektima koje ni sami ne možete definirati. Iako ste ih svjesni kao i 60% menadžera u Hrvatskoj koji smatraju da je u korporacijama neophodna inovativnost u samo 19% organizacija se ona i primjenjuje pogotovo u segmentu intelektualnog rada i usluga.
Stoga, poruka je: otvorimo se prema novim načinima sagledavanja, ne podcjenjujmo ideje ma kako one izgledale apsurdne na prvi pogled. Albert Einstein je rekao: „Ako se ideja isprva ne čini apsurdnom tada nema nade za nju“, prepustimo se intuiciji češće bez straha od pogreške, jer kako je rekao jedan drugi veliki čovjek Thomas Edison „Sve svoje greške sam prije ili kasnije patentirao“uistinu, ako želimo evoluciju i probitak budimo budni za prepoznavanje prilika, ili ukratko budimo kreativni.